Imajući u vidu značaj rodnih pitanja u procesu izrade Nacionalnog plana adaptacije (NAP) na klimatske promjene, u okviru istoimenog projekta 27. maja 2022. godine održan je sastanak vezan za aktivnost izrade akcionog plana za rodnu ravnopravnost. Ova aktivnost značajna je kako bi se obezbijedilo da integrisanje principa rodne ravnopravnosti bude jasno zastupljeno u pripremi i realizaciji plana prilagođavanja klimatskim promjenama.

Kada govorimo o rodnim pitanjima u kontekstu klimatskih promjena, uticaj ovih promjena na pol nije isti. Žene se sve više doživljavaju kao ranjivije od muškaraca, uglavnom zato što predstavljaju većinu siromašnih u svijetu i proporcionalno više zavise od ugroženih prirodnih resursa. Širom svijeta, žene imaju manji pristup resursima kao što su zemljište, krediti, poljoprivredni inputi, strukture u okviru kojih se donose odluke, tehnologije, obuke i savjetodavne usluge koje bi poboljšale njihov kapacitet da se prilagode klimatskim promjenama. Uz to, a uslijed društveno-kulturoloških normi i obaveza, te tradicionalnih uloga, žene su nerijetko spriječene da migriraju negdje drugo.

Akcioni plan za rodnu ravnopravnost će odražavati rezultate projekta i biće sastavni dio NAP-a. Bliže, ovaj Akcioni plan će se baviti pitanjima rodne inkluzije i olakšati uključivanje žena u upravljanje, planiranje i implementaciju, i time uklopiti se u rezultate NAP procesa i dokumenta. Obzirom da će se ovaj dokument baviti rodnim pitanjima, to će u značajnoj mjeri olakšati uključivanje žena u planiranje i sprovođenje adaptacije.

Pored toga, NAP proces će obuhvatiti i izradu Plana komunikacije koji će podržati i dopuniti kompletan NAP dokument i Akcioni plan za rodnu ravnopravnost, čime će se obezbijediti da akteri, a naročito ranjive kategorije stanovništva, budu upoznate sa procesom, planom i povezanim aktivnostima koje se tiču NAP-a.

Uz podršku GCF-a, a kroz NAP projekat, Crna Gora će u narednom periodu ojačati svoj institucionalni okvir za koordinaciju proširivanjem tehničkih kapaciteta onih koji su nadležni i uključeni u planiranje adaptacije na klimatske promjene, poboljšati bazu informacija koja je potrebna za djelotvorno donošenje odluka i definisati strategiju mobilizacije resursa. Glavni korisnici projekta su ministarstva i institucije nadležne za pitanja održivog razvoja i turizma, poljoprivrede i ruralnog razvoja, zdravstva, ekonomije i finansija, kao i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.