Globalna mreža NAP (NAP Global Network) je objavila novi objedinjeni izvještaj o rodno odgovornim procesima NAP širom svijeta. U izvještaju se ističe kako zemlje u razvoju nastavljaju da ostvaruju napredak u izgradnji otpornosti na uticaje klimatskih promjena, a da istovremeno stvaraju pravednije zajednice i društva.

U skladu sa definicijom Globalne mreže NAP, Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Svjetske zdravstvene organizacije, rodno odgovorni pristupi u bilo kom procesu su pristupi koji aktivno promovišu rodnu ravnopravnost na način što se bave rodnim normama, ulogama i nejednakostima. U kontekstu procesa NAP, to znači da se pitanja rodne ravnopravnosti moraju naći u fokusu u svim fazama, od procjene ranjivosti do utvrđivanja prioriteta, implementacije aktivnosti prilagođavanja i monitoringa i izvještavanja o napretku. Takav pristup zahtijeva posvećivanje pažnje rodnim pitanjima i u aktivnostima omogućavanja, uključujući izgradnju kapaciteta, institucionalnu organizaciju, razmjenu informacija i finansiranje.

NAP je 2019. godine definisao tri seta ključnih pitanja koja treba razmotriti u okviru procesa usvajanja rodno odgovornog pristupa:

• Koje su razlike u potrebama i kapacitetima ljudi za prilagođavanjem? Zašto postoje te razlike?
• Ko ima glas u odlučivanju o prilagođavanju? Ko je izostavljen?
• Ko će imati koristi od ulaganja u prilagođavanje? Ko će možda biti izostavljen?

Ova pitanja su tu da služe donosiocima odluka, akterima prilagođavanja i zagovornicima kada se donose odluke o procesima i ulaganjima u proces NAP. Zahvaljujući tome što je proces NAP participatoran, međusektorski i usmjeren na srednjoročno i dugoročno planiranje, to je istovremeno i jedinstvena prilika za analizu i rješavanje rodnih i društvenih pitanja kojima se države moraju baviti da bi ishodi prilagođavanja bili pravedni, zbog čega ovom pitanju treba posvetiti posebnu pažnju.

U svom objedinjenom izvještaju za 2020. godinu, Globalna mreža NAP je ukazala na transformativni potencijal godina koje su pred nama, u smislu unapređenja rodno odgovornih i socijalno inkluzivnih pristupa prilagođavanju. U ovogodišnjem izvještaju, iako još nije završen, tokom procjene su konstatovani brojni pomaci.

„Povećana pažnja koja se na međunarodnom nivou poklanja vezama između rodne ravnopravnosti i klimatskih promjena ukazuje na zamah koji je nastao u cilju rješavanja ove posljedično-uzročne veze na integrisani način. Evolucija u formulisanju rodnih pitanja, iz ugla koji je više nijansiran i fokusiran, pokazuje da zajednica koja se bavi prilagođavanjem i rodnom ravnopravnošću uči i da se prilagođava u hodu i da ta stečena znanja preuzimaju nacionalni donosioci odluka i akteri u procesima NAP. Zemlje se sve više prema rodnoj ravnopravnosti odnose kao prema pitanju koje prožima različite procese NAP, planiranje, implementaciju i praćenje napretka, i uviđaju da takav razvoj situacije zahtijeva ciljani razvoj kapaciteta i institucionalnu organizaciju koja omogućava saradnju između aktera koji se bave rodnom ravnopravnošću i klimatskim promjenama.” 

I na kraju, u pogledu budućeg razvoja u ovoj oblasti, izvještaj ističe potrebu za daljim naporima u sljedećem: razvoju kapaciteta za integrisanje rodnih pitanja u procese NAP, jačanje veza između subnacionalnih i nacionalnih procesa prilagođavanja i rodno odgovorno finansiranje prilagođavanja.