Da li ste znali da je ovo najtoplija dekada od početka mjerenja, a da je 2020. godina bila jedna od tri najtoplije godine ikada? Klimatske promjene su realnost današnjice – kao upozorenje, ali i prilika.

U february 2022. godine, održani su četvrti po redu Green Days, godišnja konferencija o zelenim pitanjima, gdje su stručna javnost i donosioci odluka imali prilike da razgovaraju sa mladima o održivom razvoju i borbi sa klimatskim promjenama. U fokusu je bilo pitanje, šta Crna Gora radi da se uhvati u koštac sa najvećim izazovom moderne istorije i kakva je percepcija i uloga mladih u cijelom procesu.

Klimatske promjene su nastale kao rezultat djelovanja ljudskih faktora i predstavljaju najveći izazov sa kojim se čovječanstvo danas suočava. Ove promjene ugrožavaju prije svega ljudske živote, čine određene djelove planete Zemlje nenaseljivim, a imaju direktan uticaj i na ekonomiju. Ni Crna Gora nije imuna na klimatske promjene. Štaviše, zbog svog geografskog položaja, topografije i društveno-ekonomskih karakteristika, Crna Gora je naročito izložena i ranjiva na uticaje ovih promjena i opasnosti. Tu je, prije svega, riječ o uticaju na vremenske uslove, poput ljetnjih suša, obilnih kiša i sniježnih padavina, koje smo imali prilike da osjetimo prethodnih godina. Gotovo da nema zelene površine na našem primorju i u dijelu centralnog regiona zemlje koja makar jednom nije bila zahvaćena požarom. On za sobom ostavlja golet i sivilo, koji najbolje primjećujemo kada krenu jesenje kiše i prođe vreva ljetnje sezone. U Crnoj Gori se itekako osjećaju hidrometorološke promjene naše klime; dovoljno je da popričate sa našim starijim sugrađanima, koji pamte mnogo drugačije vremenske okolnosti koje nisu ograničavale svakodnevni život.

Da su ove promjene tek na svom početku, ukazuju i klimatske projekcije za Crnu Goru, koje su prikazane u okviru Green Days konferencije. One podrazumijevaju kontinuirani porast temperature na teritoriji naše zemlje tokom sva četiri godišnja doba, od u prosjeku dva stepena, kao i tri do pet puta više toplotnih talasa. Ako vam se to čini neznatnim, sjetite se prethodnog ljeta kada je zabilježen veći broj i dugo trajanje toplotnih talasa, te obaranje temperaturnih rekorda na sjeveru Crne Gore. Iako su ovakve projekcije zabrinjavajuće, prvenstveno zbog njihovog uticaja na naše zdravlje, svakodnevni život, rutinu i navike, one ne služe samo kao upozorenje, već nam pružaju svojevrsnu priliku. 

Klimatske promjene su šansa za drugačije promišljanje, preporod ekonomije i ekonomskog sistema, kao i mogućnost za potspješivanje saradnje među različitim grupama u okviru zajednice i između zemalja. Obzirom da nemamo mogućnost da jednostavno zatvorimo i ugasimo infrastrukturu koja pokreće globalnu ekonomiju – ne bez velike štete po radna mjesta, hranu, zdravstvenu zaštitu i bezbjednost – neophodno je raditi na razvoju održivije ekonomije, kako bi naše zajednice učinili otpornijim na nadolazeće klimatske opasnosti. U borbi sa klimatskim promjenama individualni doprinosi i dostignuća imaju pozitivne efekte na mikro nivou, ali su udruženi napori na međunarodnom nivou oni koji se računaju i koji imaju moć da utiču na korjenite promjene. 

U tom smislu, postoje koraci koje svaka zemlja za sebe mora da ispuni kako bi postala dio međunarodnog sistema borbe sa klimatskim promjenama, a u prvom redu to je u prvom redu  formiranje Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, čiji je cilj koordinacija i motivacija procesa  smanjenja emisije štetnih gasova od najmanje 30% do 2030. godine u odnosu na baznu 1990. godinu. Konkretno, uloga Savjeta je da usmjerava i prati sprovođenje razvojnih politika u zemlji i osigurava njihovu održivost, i kao takav predstavlja ključnu platformu za razmjenu znanja, stručnosti, informacija i praktičnog iskustva onih koji ga čine. Stoga, važno je da u njegov rad budu uključeni svi relevantni akteri u društvu, da se njihov glas kroz participativni karakter i saradnju na svim nivoima čuje, uvrsti i pretvori u konkretne ideje i aktivnosti. 

Proaktivan pristup i odgovorno ponašanje počevši od nas samih, jesu najefikasniji načini da se, u perspektivi, smanje negativni efekti klimatskih promjena, a shvatanje ozbiljnosti ovog problema samo je prvi korak u uspješnom prevazilaženju izazova koji su pred nama. Ovo je dužnost svakog pojedinca i u svakom aspektu života, od toga kako se ponašamo kada smo u prirodi, kod kuće, na poslu, na selu, među porodicom, prijateljima, kako učimo svoju djecu i koje vrijednosti im prenosimo, kakve odluke donosimo i kakve politike kreiramo. Ipak, poruke koje nam dolaze iz svijeta, a koje se tiču inovacija u razvoju novih tehnologija koje će pomoći smanjenje doprinosa ljudi klimatskim promjenama, boljem predviđanju njihovih posljedica, sve većih fondova i dostupnih izvora finansiranja u zelene projekte, klimu i tzv. čiste tehnologije, ohrabruju i podstiču na drugačije promišljanje o našoj budućnosti.

Iako se u poređenju sa ostatkom svijeta, “doprinos” Crne Gore klimatskim promjenama i ne čini tako strašnim, s obzirom da emitujemo 0.0009% gasova sa efektom staklene bašte, to ne znači da i mi ne treba  da se angažujemo u rješavanju ovog gorućeg globalnog problema. Stoga, svaki put kada pođete u prodavnicu, ne zaboravite vaš ceger, a ako kupite nešto u plastičnoj ambalaži, povedite računa gdje će ona završiti. Male promjene čine veliku razliku.