NAP Proces
Principi razvoja, praćenja implementacije i unapređenja NAPa
Razvoj NAP-a u Crnoj Gori je izuzetno složen i inkluzivan proces, koji podrazumijeva uključenost različitih strana u njegov razvoj, a potom i implementaciju. Obzirom da klimatske promjene pogađaju svaki segment društva, te da se prilagođavanje, ublažavanje i otpornost mora graditi na svim nivoima, a naročito među ranjivijim kategorijama društva, ovaj proces značajan je za sve građanke i građane. Kao takav, koncipiran je na način da podstiče saradnju i doprinos svih aktera koji čine da razvoj dokumenta i njegova implementacija bude svrsishodna, te da svi učestvuju u različitim fazama realizacije. NAP je kontinuiran, progresivan i ponavljajući proces koji prevashodno vodi država, i koji je istovremeno rodno osjetljiv, participativan i u potpunosti transparentan.
Principi pravedne tranzicije
- Zagovarati pravičnost u distribuciji i procesima.
- Promovisati međugeneracijsku pravdu i jednakost.
- Podržati otpornost usredsređenu na ljude tj. stvaranje kapaciteta na nivou pojedinca i zajednice.
- Uzeti u obzir nivo izloženosti i ranjivosti ljudi na klimatske promjene i njihovu sposobnost da reaguju.
- Rješavanje postojećih ekonomskih i društvenih nejednakosti.
- Osigurati inkluzivan i transparentan proces planiranja.
Ključni zaključci studija osjetljivosti
Poljoprivreda
A1
Definisati i unaprijediti politike ruralnog razvoja, izraditi planove za proizvodnju hrane otporne na klimatske promjene kojima upravljaju žene i promovisanje učešća žena u tijelima koja donose odluke.
A2
Utvrditi finansijske podsticaje za vodosnabdijevanje (bunari, rezervoari), sisteme navodnjavanja i upravljanje zemljištem u okviru agrobudžeta i sprovesti analize koje će pružiti informacije za podsticaje i druge mogućnosti, odrediti subvencije i usvojiti odgovarajuće propise.
A3
Poboljšati, jačati i sprovesti dobre poljoprivredne prakse i Direktive o nitratima da se osigura primjena načela da zagađivač plaća i da se obuhvati praksa zaštite zemljišta, voda i biodiverziteta.
A4
Poboljšati vladino integrisanje sektorskih politika na nacionalnom nivou u cilju podrške implementaciji zakonskih propisa EU, npr. Okvirne direktive EU o vodama.
A5
Osnovati klastere, mreže, udruženja poljoprivrednih proizvođača, u cilju razmjene znanja i primjera dobre prakse i jačanja otpornosti na klimatske promjene i druge izazove.
A6
Nastaviti i proširiti monitoring morskih područja (više ribara i veća područja) da se pomogne u procjeni i smanjenju ranjivosti, npr. invazivne morske vrste, zagađenje.
A7
Unaprijediti kapacitete i povećati svijest o kombinovanim proizvodnim praksama kroz izradu informativnih materijala za distribuciju i organizaciju obuka uz pomoć udruženja poljoprivrednih proizvođača. Ove aktivnosti da budu podržane promocijom razvoja ruralnog turizma kao načina za dodatno podsticanje kombinovane proizvodnje.
A8
Izgradnja kapaciteta agrometeoroloških službi, uključujući poboljšanje mreže praćenja i izvještavanja, kao i informisanja.
A9
Promovisanje korišćenja najbolje prakse za zdravlje zemljišta i organskih đubriva, uz podršku programa obuke i otvaranje pogona za organsko đubrivo.
A10
Implementirati model za simulaciju prinosa usjeva i predviđanje biljnih bolesti i unaprijediti fenološke baze podataka, uz podršku sistema za prikupljanje i upravljanje podacima.
A11
Promovisati baze znanja o autohtonim i prilagodljivim sortama i rasama i uspostavljanje AKIS-a (Poljoprivrednog sistema znanja i informacija) sa programom obuke za poljoprivrednike, uz podršku programa testiranja raznovrsnosti za različite regione sa ciljem da se obezbijedi da farmeri mogu da uzgajaju otporne usjeve.
A12
Izlovi u okviru programa kontrole da se smanji broj novih ili sve prisutnijih morskih vrsta u Jadranskom moru.
A13
Pripremiti i promovisati agrošumarske projekte, npr. nove plantaže lješnika, divljeg šipka i drugih pogodnih vrsta u degradiranim i požarnim područjima, uz podršku razvoju šuma i na zemljištima u privatnom vlasništvu.
A14
Izgraditi infrastrukturu za navodnjavanje za otpornost na suše.
A15
Očuvati livade i pašnjake i promovisati dobre prakse održivog korištenja zemljišta npr. održavanje plodnosti zemljišta, suzbijanje korova, navodnjavanje, đubrenje i druge mjere upravljanja koje će obezbijediti optimalne uslove za uzgoj.
A16
Definisati i implementirati mjere za smanjenje klimatskog stresa kojem su izložene životinje.
A17
Primjena specifičnih agro-tehničkih mjera u poljoprivredi, posebno u proizvodnji voća i vina i ključnih usjeva, kao što je krompir, npr. mreže zaštite od vjetra, grada, sunca, promjena dubine sadnje, zaštita zemljišta, promovisanje pokrovnih usjeva gdje je to odgovarajuće.
Kontakt za komentare i sugestije:
Vode
W1
Izraditi međusektorski plan za primorje, sa fokusom na ranjiva obalna područja. Da bude studija slučaja kapaciteta Crne Gore za upravljanje područjima koji su veoma osjetljivi na klimatske promjene, npr. Ada Bojana, Ulcinjska solana.
W2
Izraditi nove metodologije i osmisliti projekte za zone zaštite slivova za sve izvore vode uz integrisanje aspekata klimatskih promjena.
W3
Unaprijediti kapacitete kreatora politike i ojačati istraživačke i upravljačke kapacitete. Procijeniti pojavu i rizik od negativnih uticaja klimatskih promjena i prilagođavanja slatkovodnih sistema. Posebno je važno povećati kapacitete za korišćenje GIS sistema i upravljanja podacima.
W4
Tehnička i organizaciona poboljšanja u preduzećima koja upravljaju vodosnabdijevanjem, npr. vodomjeri, smanjenje broja nezakonitih priključaka. Poboljšanje efikasnosti i isplativosti usluga vodosnabdijevanja (smanjenje gubitaka iz mreže kroz dobro održavanje i obnovu imovine, inicijative u pogledu cijene vodosnabdijevanja).
W5
Sprovesti edukativne kampanje za javnost o vodnim resursima, klimatskim uticajima i potrebi njihovog očuvanja i zaštite, uz podizanje svijesti o opasnosti od poplava.
W6
Izraditi katastar voda/vodoprivredni sistem, za površinske i podzemne vode, uključujući ažuriranje postojećih podataka, poboljšanje upravljanja podacima (koristeći GIS alate) i integraciju u vodoprivredni informacioni sistem. Uspostaviti razvoj međusektorskog sistema upravljanja vodama, što uključuje međusektorsku koordinaciju u dijeljenju i korištenju podataka.
W7
Ojačati mrežu mjernih stanica i poboljšati praćenje podataka o vodama.
W8
Nadograditi i proširiti postojeću vodovodnu i komunalnu infrastrukturu sistema kako bi se: 1) smanjili gubici 2) omogućio pristup vodi za ranjive grupe i ruralno stanovništvo, 3) poboljšala otpornost sistema na klimatske promjene 4) modifikovale metode ekstrakcije da se prilagode manjim vodostajima, 5) zaštitile sanitarne zone izvorišta.
W9
Podrška i uspostavljanje primorskih i unutrašnjih vodenih ekosistema (polja morske trave, obalne močvare, ponovno povezivanje poplavnih ravnica i rijeka itd.) duž ključnih djelova primorja. Sprovođenje programa i obezbjeđivanje da ovi ekosistemi budu integrisani u planove i politike.
W10
Poboljšati upravljanje otpadom i otpadnim vodama.
W11
Nadograditi mapiranje rizika od poplava i intervencije koje kao prioritet postavljaju mjere prirodnog zadržavanja voda, u skladu sa politikom EU, i koje prioritiziraju ranjive grupe/oblasti.
W12
Ispitati opcije za diversifikaciju vodosnabdijevanja, posebno u obalnim područjima, npr. desalinizacija, sakupljanje kišnice, itd.
Kontakt za komentare i sugestije:
Zdravlje
H1
Definisati, pravno urediti i institucionalizovati nacionalne procese planiranja prilagođavanja na klimatske promjene za sektor zdravstva.
H2
Izraditi dugoročnu strategiju za klimatske akcije u sektoru zdravstva koja je u skladu sa zahtjevima EU i izgledima za klimatsko djelovanje do 2050. godine.
H3
Uključiti i definisati ulogu zdravstvenog sektora u pripremljenosti i odgovoru na opasnosti u planovima za pripremljenost na nacionalnom i lokalnom nivou.
H4
Uvesti akcione planove zaštite od toplotnih talasa zasnovane na dokazima i implementirati odabrane pilot projekte u Podgorici i Danilovgradu.
H5
Izraditi i promovisati edukaciju, podizanje svijesti i podrška kroz objekte za stanovništvo tokom toplotnih talasa i ekstremnih vremenskih uslova.
H6
Poboljšati uslove rada za zdravstvene radnike i poboljšati kapacitete i broj zaposlenih u ruralnim područjima da bi se smanjio regionalni disparitet u zdravstvenoj zaštiti i ranjivost na klimatske promjene.
H7
Definisati procedure, zakonske i institucionalne mehanizme za sistematsko prikupljanje podataka za digitalizaciju zdravstvenog sektora i upravljanje podacima, uključujući: statistiku zdravstvene zaštite, o novim i potencijalnim bolestima i opasnostima vezanim za klimatske promjene, kao i razdvajanje podataka po polu, uz adekvatnu obuku zaposlenih o digitalizaciji i prikupljanju podataka.
H8
Ojačati kapacitete istraživača koji rade na zaraznim bolestima integrisanjem međusektorskog rodnog pristupa.
H9
Sprovesti terensko istraživanje o beskućnicima i zdravlju, u skladu sa zakonskim okvirom o socijalnom stanovanju i Nacionalnom stambenom strategijom.
H10
Definisati i sprovesti prioritetna istraživanja (u oblastima kao što su vektorske bolesti, uticaj toplotnih talasa).
H11
Obezbijediti zdravstvenom sistemu u zemlji osnovne medicinske proizvode, usluge, tehnologije i infrastrukturu zdravstvene zaštite za prilagođavanje i otpornost na klimatske promjene.
H12
Uvesti sistem ranog upozoravanja da bi se zdravstveni sektor pripremio za adekvatan odgovor tokom ekstremnih vremenskih uslova, a koji je podržan kroz programe obuka za povećanje znanja i vještina radne snage u zdravstvenim ustanovama.
H13
Poboljšati pripremljenost zaposlenih, objekata i sistema za klimatske opasnosti, kroz obuku, procjenu klimatskih rizika, ali i prilagoditi postojeće sisteme i infrastrukturu kroz specifične intervencije koje su zasnovane na smjernicama najbolje prakse i građevinskim propisima.
Kontakt za komentare i sugestije:
Turizam
T1
Izraditi zakonske propise kojima se obezbjeđuje da obaveze preuzete potpisivanjem međunarodnih sporazuma o klimatskim akcijama u turizmu budu integrisane u javne politike.
T2
Podsticati rast i razvoj zelenog/ održivog turizma i promovisati mjere adaptacije u privatnom sektoru, uključujući razvoj nacionalnih i lokalih servisa za razvoj biznisa održivog turizma kao što su pristup informacijama, tržištima, obuke i razmjene iskustava.
T3
Izraditi rodno odgovorne, koherentne, upravljačke i operativne procedure u sektoru turizma.
T4
Poboljšati saradnju i integraciju sektora turizma sa klimatskim uslugama.
T5
Unaprijediti mogućnosti finansiranja da se olakša istraživanje i inovacije o održivim praksama u turizmu i kako se mogu primijeniti.
T6
Pružiti finansijsku i nefinansijsku podršku zajednicama koje se oslanjaju na turizam i koje su ranjive na klimatske promjene da se diversifikuju i prilagode na klimatske promjene, sa održivom turističkom ponudom.
T7
Sprovesti detaljnu procjenu osjetljivosti i izloženosti turističke imovine koristeći rodno prilagođene podatke, da bi se između ostalog pružila podrška diversifikaciji turističke ponude.
T8
Utvrditi ključne indikatore i podatke da se analiziraju i prate promjene u primorskom turizmu, izraditi i primijeniti planove za prilagođavanje sektora turizma i podržati kreiranje politika i planova zasnovano na dokazima.
T9
Uvesti tehničke mjere za izgradnju otpornosti turističkih preduzeća, na primjer rekonstrukciju objekata, postavljanje nadstrešnice na otvorenim površinama, unaprijediti ključnu saobraćajnu infrastrukturu da bude otporna na klimatske promjene.
T10
Sprovesti i unaprijediti sisteme ranog upozorenja na opasnosti za korisnike i preduzeća u turizmu, kao i program podizanja svijesti u zajednicama da se informišu o postupanju u situaciji kada se pošalje rano upozorenje.
T11
Izraditi programe turizma u zajednici, kao Strategije jačanja klimatske otpornosti, na primjer promovisanje ruralnog, agro i eko turizma i drugih turističkih proizvoda visoke vrijednosti, a malog klimatskog uticaja.
Kontakt za komentare i sugestije:
Unakrsne mjere